Kortizol (steroidni hormon) glavni je hormon stresa. Djeluje u području mozga koje kontrolira strah, raspoloženje i motivaciju. Kortizol se ispušta iz kore nadbubrežne žlijezde. Tijelo proizvodi kortizol u stresnim situacijama i ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, na primjer:

• vodi procese kojima se tijelo koristi ugljikohidratima, bjelančevinama i mastima
• ima protuupalno djelovanje, ublažava bol
• regulira razinu šećera u krvi i krvni tlak
• održava budnost
• pomaže pri iskorištavanju energije u tijelu.

Simptomi povišenog korizola

Kortizol je veoma važan jer kontrolira životne procese u tijelu. Djeluje na metabolizam glukoze, bjelančevina i masti te odgovara na stresne situacije. Svakodnevno hormon kortizol ublažuje upale, regulira krvni tlak, pokreće na aktivnost i poboljšava rad imunološkog sustava.

U stresnim situacijama razina kortizola raste. Istraživanja su dokazala da povišena koncentracija kortizola u krvi može biti uzrok mnogobrojnih zdravstvenih problema (srce, umor, depresija, psihički poremećaji, pretilost …).

Hormon stresa, kortizol, izaziva debljanje oko struka, jer šećer i ugljikohidrati kod kronično povišenog kortizola ne izgaraju kako treba.

Veoma mali broj žena u vrijeme stresa gubi apetit. Uglavnom je suprotno – pretjerano jedu (grickalice, slatko, brza i nezdrava hrana). Bolesti izazvane jako povišenom razinom kortizola najčešće nastaju u srednjoj životnoj dobi.

Dnevno-noćni ritam kortizola. Mjerenje razine kortizola pridonosi dijagnozi bolesti i procjeni funkcije nadbubrežne žlijezde, hipotalamusa i hipofize (Cushingov sindrom ili Addisonova bolest).

Kortizol kao i drugi hormoni ima različitu koncentraciju tijekom dana, najviši je ujutro između sedam i devet sati, a najniži uvečer između 20 i 22 sata.
To je i razlog što se koncentracija kortizola mjeri dva puta dnevno.

Koncentracija treba biti unutar referentnih vrijednosti. Normalan okvir referentnih vrijednosti može biti poremećen psihičkim ili fizičkim stresom i bolestima.

Terapija. Prepoznavanje simptoma povišenog kortizola prvi je korak u liječenju. Kortizol se može smanjiti lijekovima, ali liječenje ovisi o uzroku poremećaja.
U svakom slučaju, trebate se konzultirati s liječnikom – endokrinologom, koji će provesti potrebna ispitivanja i na kraju propisati odgovarajuću terapiju.

Samopomoć: smanjiti razinu kortizola

Promijenite životne navike i zdravo se hranite, to može utjecati na razinu kortizola. Tome može pridonijeti i usklađivanje poslovnih i obiteljskih obaveza s realnim mogućnostima, potom odvojite dovoljno vremena za bavljenje sportom/vježbanjem, zatim dovoljno sna i druženja; samim tim smanjit ćete negativan utjecaj stresa na organizam kao jednog od glavnih pokretača povišene koncentracije kortizola u krvi.

Nekvalitetan način života u današnje doba može biti uzrok mnogih bolesti. Prevelika očekivanja, pretjeran materijalizam, vezivanje sreće sa stvarima, svakodnevni stres i u konačnici stalna iscrpljenost mogu rezultirati stalno povišenom razinom hormona kortizola.